Povijest lavande
Lavanda, grmolika mediteranska biljka stigla s grčkih otoka, nosi sa sobom povijest dugu 2500 godina. U to vrijeme otkriveno je i imenovano tridesetak vrsta i dvjestotinjak podvrsta i sorata lavande. Pridavala su joj se razna svojstva i čovjek ju je upotrebljavao u razne svrhe: od kulinarstva, do medicine, higijene tijela ili rublja. Jedni su lavandu smatrali cvijetom nevinosti i čednosti, dok su joj drugi pridavali jaka afrodizijačka svojstva. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara. A neke je, poput francuskog kralja Charlesa IV, koji je uvijek sa sobom na putovanja nosio jastuke punjene lavandinim cvijetom, blago uspavljivala.
Grci su uvelike poštivali lavandu, no više su je koristili u medicinske svrhe. Grčki liječnik i botaničar Dioscorides uvidio je i njezine prednosti kao laksativa i stimulansa kod problema s disanjem. U srednjem vijeku su redovnici bili ti koji su imali i čuvali znanje o biljnoj medicini. Mnogi samostani tog doba su uzgajali razne ljekovite biljke, među kojima i lavandu. Lavanda je tako oduvijek bila važna za biljnu medicinu. Služila je u ublažavanju mnogih bolesti, tako da su mnoge njene prednosti dokazane i u modernim znanstvenim testiranjima.
Lavanda je tijekom londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije tako da su je ljudi stavljali na nos i na taj način disali. Lavandino ulje je bilo u širokuj upotrebi tijekom oba svjetska rata u 20. st. U nedostatku ostalih lijekova i opreme ona je korištena u previjanju rana da spriječi infekcije, i za ublažavanje boli.
Lavanda je, dakle, biljka "čarobnih" svojstava, s tisućama blagotvornih učinaka na ljude i ljudsko zdravlje. U današnje vrijeme, vrijeme visokih tehnologija i nevjerojatnih medicinskih dostignuća nije teško zaboraviti, a niti posumnjati u djelotvornost pripravaka iz kuhinje Majke Prirode, no uz malo truda i kad pokušamo, lako ćemo zaključiti da ništa neće uspavati bebu poput malog jastučića punjenog lavandinim cvijetom pokraj uzglavlja, niti će išta otjerati moljce kao što ih tjera lavandina vrećica.




Vrste lavande
Lavanda je jedna od najraznovrsnijih trajnica s obzirom na brojnost vrsta. Postoji oko 30 vrsta lavanda i oko dvjestotinjak njihovih sorti i varijeteta. Najznačajnije i najraširenije vrste su:
- prava lavanda - Lavandula augustifolia
- lavandini - Lavandula x intermediaLavanda (Lavandula angustifolia) originalna je biljka iz koje su stoljećima ljudi stvarali razne hibride i podvrste. Ona je ljubičaste boje te je vrlo prepoznatljiva i intenzivnog mirisa, najčešće je viđamo na mediteranu kako raste na svom prirodnom staništu, no raširena je i u unutrašnjosti Francuske i Engleske. Varijacije u mirisu, boji, veličini, teksturama podvrsta lavande čine tu biljku vrlo zanimljivom i raznovrsnom.
Lavandini - Lavandula x intermedia
Lavandini su skupina hibrida nastali križanjem prave lavande - L .angustifolia i širokolisne lavande - L. latifolia. Tipično za njih je da su robusnijeg rasta, širih listova te dužih cvjetnih stapki i cvjetnih klasova. Zbog većeg prinosa kao i postotka ulja u cvijetu (3-4%) najrašireniji su na proizvodnim farmama. Ulje ima više kamforastih tvari pa je jačeg i oštrijeg mirisa, niže cijene a mnogo se koristi u proizvodnji sapuna, deterđenata i sl. Lavandini su najčešće raznih nijansi ljubičastih boja, ali postoje ružičasti i bijeli. Najraširenije su tamno ljubičaste sorte L. I. Hidcote Giant i L. I. Grosso, te nešto svjetlije L. I. Provence L. I. Super i L. I. Abrialii. Kod nas poznata tzv. hvarska lavanda također je lavandin, ima ih 3-4 sorte, no nažalost do sada nisu točno determinirani. Najrodniju domaći su nazvali budrovka navodno po Budroviću koji ju je donio na Hvar.Od ostalih vrsta lavanda interesantne su još španjolske lavande - Lavandula stoechas, koje su zbog duge cvatnje i raznovrsnosti boja, omiljene u vrtovima. Ima ih od ljubičastih, rozih do žutih. Zbog karakterističnih brakteja na vrhu cvijeta zovu ih i leptir lavanda ili lavanda sa zečjim ušima. Lavandula dentata su novije vrste zubastih rubova lišća, a kao i Španjolske lavande nisu otporne na niske temperature. Postoje i tzv. vunaste lavande - Lavandula lanata, koje su presvučene baršunastim dlačicama. Koriste se najviše za aranžiranje.
Kemijski sastav
Svojstva ulja lavande i lavandina |
||
| Angustifolia | Lavandin | |
Specifična težina |
||
| 0.876-0.892 |
0.885-0.897 | |
Kemijski profil |
||
| Camphor | 0.5-1% |
4-11% |
| Caryophylene | 3-12% |
|
| Cineole | 1-2% |
5-10% |
| Linalool | 30-49% |
30-40% |
| Linalyl acetate | 30-45% |
20-30% |
| Ocimene | 2.5-6% |
|
| Based on Australian production. Lavender Growing for Oil Production. p. 4. | ||
